Ja sam Svetlana Dotlić, dipl. psiholog, psihoterapeut, edukovana za rad sa odraslima i decom. Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Odseku za psihologiju.
Završila sam kompletne edukacije iz Kognitivno-bihejvioralne terapije i Terapije posvećenosti i prihvatanja (ACT terapija), kao i osnovne edukacije iz Transakcione analize i Analize i interpretacije snova.
Osim psihoterapijskog rada bavim se i savetovanjem, psihodijagnostičkom procenom ličnosti, profesionalnom orijentacijom, profesionalnom selekcijom i karijernim usmeravanjem, edukacijom, radioničarskim radom…
Psihologijom i psihoterapijom se bavim zato što volim ljude, želim da im pomognem i verujem da je sve lakše i moguće kada je pored vas neko ko vas razume, podržava, ne osuđuje, ohrabruje i podstiče u prvim, nespretnim, koracima promene. Neko ko veruje u vas, čak i kada vi sami ne verujete.
Profesionalni izazov mi je, kako rad sa onima koji imaju psihološke tegobe i žele da ih prevaziđu, tako i sa onima koji nemaju ozbiljnije tegobe, ali žele da poboljšaju mentalno zdravlje i otpornost, da nauče da lakše prevazilaze životne izazove i krize, poboljšaju komunikacijske veštine, olakšaju izbore u životu, osveste svoje kapacitete i eventualne nedostatke, poboljšaju koncentraciju, pažnju, efikasnost i sl.
Moj cilj je da osnažim klijenata da se samostalno razvija i bolje koristi potencijale svoje ličnosti.
Pristupi i tehnike koje koristim u psihoterapijskom i savetodavnom radu su prilagođeni svakom klijentu i u skladu su sa kapacitetima i motivacijom osobe za promenu.
Kombinujem pristupe i tehnike iz različitih psihoterapijskih pravaca, kao i znanja i lično iskustvo stečeno dvadesetogodišnjim bavljenjem psihoterapijskim i savetodavnim radom.
Najčešći problemi zbog kojih mi se klijenti obraćaju su: napadi panike, anksioznost, depresivnost, jako osećanje tuge (često nakon gubitka), problemi kontrole besa, fizički bolovi i neprijatne senzacije u telu, prisilne misli i radnje, reakcije na stres, traumatski doživljaji, nisko samopouzdanje, mobing, poremećaji ishrane (gojaznost i anoreksija), nesanice, životne krize ( gubitak posla, razvod braka, odlazak u inostranstvo, problem prilagođavanja…).
I mnogi drugi problemi svakodnevnog življenja.
Nekada se neki klijenti javljaju i jednostavno zato što “nisu srećni”, osećaju da su se zaglavili, da se ne snalaze dobro u društvu, da su nezadovoljni poslom, partnerskim odnosom, roditeljskom ulogom, lošim izborima, komunikacijskim veštinama, imaju nisko samopouzdanje, odlažu promene…
Nebitno koji su razlozi…
Bitno je da želite da pomognete sebi, da želite da se osećate bolje, da živite kvalitetnije, da brže i lakše prebrodite krizu, da želite da naučite neke nove veštine, sagledate problem iz drugog ugla, da počnete da ostvarujete ciljeve, pokrenete se, budete uspešniji, zadovoljniji…
Ako je tako – javite se. Napravite prvi korak ka promeni na bolje. Pomerite granice koje ste sami sebi postavili.
“Nije strašno kada si probao nešto učiniti i nisi uspeo.
Strašno je to kad nisi ni pokušao, a mogao si…”
Zašto psihoterapija?
Često nam se dešava da bismo želeli da se pokrenemo, promenim, ali ne znamo šta menjati, kako, na koji način, kojim tehnikama. Ljudi u koje imamo poverenja nam savetuju različite stvari… znaju šta je za nas najbolje… Možda lekovi… možda psihoterapija… ali koja? Ima toliko različitih vrsta psihoterapije da ne znamo ni kome se obratiti… Psihologu, psihijatru… Koja je uopšte razlika između njih? I da li su nam uopšte potrebni?
Ko je u pravu? Ko govori istinu? Šta ako pogrešim? Šta kada pogrešim?…
I tako, u strahu da ne pogrešimo, u strahu da ne povredimo druge, u strahu da ne ostanemo bez sigurnosti, bez podrške, živimo dan po dan – stegnuti, umorni, nezadovoljni… Godine prolaze, a mi sve manje maštamo kako bi život mogao biti drugačiji, bolji, ispunjeniji, srećniji.
I onda, iznenada, kad mu se najmanje nadamo, dođe otrežnjenje, najčešće u vidu bolesti – naše ili nama bliskih, u vidu neuspeha na fakultetu ili na poslu. Dogodi nam se mobing, otkaz, razvod, gubitak… I shvatimo da smo davno trebali nešto učiniti za sebe.
Obično mi se klijenti tada jave i počinjemo neku novu priču. Naravno, da bi bilo bolje i lakše da su došli ranije, ali za sve u životu postoji pravi trenutak, pa tako i za početak psihoterapije.
Na terapiji polako počinjete da upoznajete sebe. Setite se o čemu ste nekada maštali, u čemu ste nekada bili dobri, šta ste sa strašću radili, šta vam je bilo važno i vredno. I onda shvatite koliko jedan topao ljudski odnos, neko ko vas razume i podržava, može napraviti ogromnu promenu na bolje u vašem životu. I shvatite da vaša uverenja o životu,, odnosima, ljudima možda baš i nisu za vas korisna i da bi vam neka nova uverenja donela više napretka i zadovoljstva u životu.
Uz podršku, bez osuđivanja, tempom koji vama odgovara, počinjete da se menjate i nekako sve postaje lakše, jedna vrata otvaraju druga…
I postaje nevažno šta drugi misle, da li je to najbolji put, najispravniji i da li će se drugima dopasti. Znate i osećate da je to vaš put, vaš izbor i da, ako želite i kad želite, možete da ga menjate. Da ništa nije zacrtano i da imamo slobodu da živimo onako kako želimo. Sa te pozicije sve postaje mnogo opuštenije i lakše.
Psihodijagnostička procena inteligencije i ličnosti upotrebom najsavremenijih dijagnostičkih sredstava, (testova opšte inteligencije, specifičnih sposobnosti, inventara ličnosti, projektivnih testova…)
Nekada je, najčešće na zahtev psihijatra, neurologa, socijalnog radnika ili na osnovu procene psihologa, neophodno uraditi psihodijagnostičku procenu, kako bi se sagledao aktuelan psihički status i funkcionisanje, intelektualne sposobnosti, osobine ličnosti, podobnost i kapaciteti za psihoterapiju, potreba za farmakoterapijom, efekti primene terapije i slično…
U te svrhe koristim proverena, savremena, standardizovana psihodijagnostička sredstva u skladu sa Zakonom o uslovima za obavljanje psihološke delatnosti.
Pomoć u izboru profesije na osnovu analize opštih intelektualnih potencijala, specifičnih sposobnosti, profila ličnosti, interesovanja, radnih navika…
Stepen zadovoljstva profesionalnim, ali i privatnim životom, u velikoj meri zavisi od izbora zanimanja. Ako uzmemo u obzir da svakog dana osam, a nekad i više od 8 sati provodimo na nekom poslu, onda je veoma važno izabrati profesiju koja će biti u skladu sa našim sposobnostima, vrednostima, interesovanjima, osobinama ličnosti, mogućnostima zaposlenja…
Jer, ako napravimo dobar izbor, lako ćemo učiti, usavršavati se, napredovati. Uživaćemo učeći i radeći, drugi će nas doživljavati, poštovati i ceniti kao profesionalce i eksperte, izbećićemo neuspehe…
Zbog toga, ako niste potpuno sigurni
Što više informacija budete imali biće vam lakše da donesete pravu odluku, bez obzira da li po prvi put birate zanimanje ili ste već pravili izbore kojima niste zadovoljni.
Moja pomoć pri izboru zanimanja svodi se na primenu testova za procenu opštih intelektualnih potencijala, specifičnih sposobnosti, osobina ličnosti, interesovanja, opšte informisanosti, radnih navika i motivacije. Na osnovu testovnih postignuća i intervjua dolazimo do neophodnih podataka koji će nam pomoći da vas usmerimo ka zanimanjima koja bi najviše odgovarala vašem profilu ličnosti. Ne brinite, niko vas neće prisiljavati ka nečem što ne želite. izbor treba da napravite sami. Ja ću vam samo skrenuti pažnju na profesije u kojima su osobe sa vašim kapacitetima dragocene i gde bi vase sposobnosti i crte ličnosti došle do izražaja.
Izbor najboljih kandidata za određene pozicije
Cilj profesionalne selekcije je da vam pomognem da u moru kandidata pronađete osobu koja će se najbolje uklopiti u vaš tim ili kompaniju i efikasno obavljati aktivnosti koje data pozicija zahteva. To se postiže procenom sposobnosti, veština, osobina ličnosti, interesovanja, vrednosti, ambicija, motivacije…
Progresivna mišićna relaksacija, mindfulness, tehnike disanja…
Ovi programi su namenjeni svima koji zbog prirode posla, dinamike svakodnevnog života, porodične problematike ili zahteva sredine, osećaju umor, napetost, iscrpljenost, imaju psihofizičke tegobe, nesanicu, hipertenziju, žele da unaprede fizičko i psihičko zdravlje i pojačaju otpornost na stres, poboljšaju koncentraciju i efikasnost.
Najčešće su u pitanju tematske radionice namenjene grupi od 10 do 15 članova, koji imaju slične tegobe ili žele da ostvare slične ciljeve (poboljšanje socijalnih veština tinejdžera, razvoj i unapređenje emocionalne inteligencije, podizanje samopouzdanja, kontrola navika ishrane – gojaznost i sl.).
Mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa, organizovani u mom prostoru ili u vašoj organizaciji,
udruženju, ustanovi…
Postoji mogućnost dogovora vezano za teme i sadržaje koji su vama potrebni, kao i za veličinu
grupe, načine prezentovanja, dužinu trajanja, radioničarski pristup…
Autor sam akreditovanog seminara ”Emocionalna inteligencija kao faktor zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja”.
Iako se čini da virus u poslednje vreme slabi, u mnogim zemljama neverovatno jačaju pritisci, a demokratske zemlje manifestuju najsurovije lice autoritarnih režima. Potpuno se menja dosadašnja slika sveta. Kako izdržati i ostati “normalan” u nenormalnoim okolnostima? Poslednjih dvadesetak godina...
“Prvi put se desilo pre mesec dana. Pošla sam sa ćerkom u tržni centar, bio joj je rođendan, pa sam htela da joj kupim nešto lepo. Ušle smo u Ušće i krenule ka pokretnim stepenicama. Odjednom je počelo...
“Došla sam kod vas jer ne mogu da spavam, umorna sam kao pas, a kad legnem nema šanse da zaspim… Naročito kada treba da idem na posao. A neću da se uspavljujem lekovima...